24 11 2017
sritesenbs
Home / Intervju / OTISAK PITA – ĆUDIĆ: BRČKO DISTRIKT NEMA POPIS IZGRAĐENIH SPOMENIKA NA SVOME TERITORIJU

OTISAK PITA – ĆUDIĆ: BRČKO DISTRIKT NEMA POPIS IZGRAĐENIH SPOMENIKA NA SVOME TERITORIJU

Otisak.ba, 19.12.2016. godine

Razgovarao: Adis Mujdanović

„Izabrali smo Međunarodni dan ljudskih prava kao dan slavljenja ljudskih prava, kako bismo predstavili Centralnu evidenciju spomenika u BiH. Međutim, u našem slučaju to nam kazuje kako Bosna i Hercegovina još uvijek pretenduje društvu koje je daleko od istinskog suočavanja s prošlošću, što najčešće uključuje podjelu na naše i vaše žrtve, te oplakivanje samo „naših“ žrtava“, kaže na početku razgovora za Otisak.ba Edvin Kanka Ćudić, koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK).

 

Na osnovu čega to zaključujete?

Na osnovu toga da je UDIK u prethodnom periodu popisao 2.143 spomenika u Bosni i Hercegovini koji u svakom svome slučaju hvale heroje prethodnog rata i to najčešće pripadnike samo jednog naroda. To je inače prva evidencija spomenika u BiH koja se odnosi na posljednji rat. Pored toga, ovakvo stanje nam pokazuje daćemo morati čekati nove generacije kako bi se suočavale s prošlošću. Pored toga, ovo stanje može samo djelimično ukazati na probleme bespravne izgradnje u Bosni i Hercegovini, ali još uvijek ne može prikazati svoje stvarno stanje, jer ni ovaj popis nije uključio sve općine Bosne i Hercegovine.

Zašto nije uključio?

Jednostavno, što se sa pojedinim općinama nije mogla ostvariti saradnja, ili pak u tim općinama nije postojala želja civilnog društva, vjerskih iili boračkih organizacija da se popišu izgrađeni spomenici. Ne posjedujemo podatke za 24 općine, i to: Banja Luka, Čapljina, Drvar, Bosanska Gradiška, Istočna Ilidža, Jajce, Kiseljak, Kladanj, Kneževo, Kreševo, Kozarska Dubica, Krupa na Uni, Kupres – Novo Selo, Laktaši, Livno, Lopare, Ljubuški, Neum, Ravno, Rogatica, Stanari, Šipovo i Trebinje. Djelimične podatke posjedujemo za Konjic, Mostar, Novi Grad, Prijedor, Stolac, Višegrad, Travnik i Zvornik. Tri općine nemaju izgrađenih spomenika: Istočni Drvar, Ljubinje i Trnovo (RS).

Kakvo je stanje u Brčko distriktu BiH?

U Brčko distriktu BiH je izgrađeno do danas 51 spomen – obilježje, od toga stradalim Srbima 25, stradalim Bošnjacima 13 i na koncu stradalim Hrvatima 10. Nema spomenika svim civilnim žrtvama rata i nema spomenika nacionalnim manjinama koje su poginule u ratu. Također, ni Brčko distrikt BiH nema Zakon o spomen – obilježjima posljednjeg rata. Zakon postoji, ali samoza Drugi svjetski rat. Treba istaći da je na popisivanju spomenika u Brčko distriktu BiH učestvovala i Vlada Brčko distrikta BiH, u ovom slučaju i kabinet tadašnjeg gradonačelnika Brčko distrikta Ante Domića, koji nam je tom prilikom ustupio sav materijal vezan za izgradnju spomenika na teritoriju Distrikta. S tim u vezi, ni Distrikt nema popis izgrađeni spomenika, nego je taj popis nastajao za vrijeme našeg insistiranja kod gradonačelnika da nam se dostavi popis izgrađenih spomenika.

Šta nam onda to govori?

Jednostavno, neki vid takmičenja i obilježavanja teritorija na kojima živi dominantna etnička skupina. Jedan takav spomenik je izgrađen 1997. godine u Brčkom, pripadnicima VRS, a legaliziran tek 2016. godine. To nam također govori o tome da ne postoje nikakvi kriteriji ko i kako može izgraditi spomenik u Brčko distriktu BiH. Jedina prednost Distrikta u odnosu na Federaciju BiH i Republiku Srpsku je u tome što su svi narodi dobili priliku da izgrade spomenike svojim žrtvama, ali u istom momentu na nekoliko spomenika se nalaze imena istih boraca. Za razliku do Distrikta, u Federaciji BiH ili Republici Srpskoj sve etničke skupine nemaju priliku izgraditi spomenik svojim žrtvama. Neki od tih gradova su Mostar i Jajce, ali i Prijedor u Republici Srpskoj. Pored toga, većina općina i ako vodi evidenciju onda je vodi samo jednoj etničkoj skupini koja je dominantna u tom mjestu. Tako se u Republici Srpskoj evidencija vodi samo žrtvama srpske nacionalnosti, dok u Federaciji zavisno od općine vode gdje su Bošnjaci iili Hrvati dominantniji, tako se i evidencija vodi, ako se vodi, dok spomenika srpskim žrtvama nema ni u kakvim evidencijama. Bošnjaci i Hrvati u manjem bh. entitetu svoje spomenike grade u okviru Islamske zajednice u BiH i Katoličke crkve, dok u Federaciji BiH Srbi grade spomenike u okviru Srpske pravoslavne crkve.

Gdje je popisan najveći broj spomenika?

Veći broj spomenika nalazi se na području Federacije BiH i to 1.428. Također, regija u kojoj je popisano najviše spomenika je u Federaciji BiH, Tuzlanski kanton sa ukupno 288 spomenika. Na području Republike Srpske popisano je 664 spomenika, a najviše spomenika se nalazi na području Mezoregije Bijeljina sa subregijom Zvornik, gdje je ukupno popisan 231 spomenik. Grad sa najvećim brojem spomenika na području Federacije BiH je Mostar sa 68 spomenika, dok je na području Republike Srpske Doboj sa 74 spomenika. Grad Trebinje je UDIK-u odbio dostaviti podatke Zakonom o slobodi pristupa informacijama, pravdajući svoju zabranu da se ti podaci mogu koristiti protiv Republike Srpske. Na taj način, općinske službe su nam pokazale koliko daleko mogu ići, ali isto tako koliko i kreativne mogu biti.

Kakve smo to spomenike gradili u poslijeratnom periodu?

Centralna evidencija spomenika obuhvatila je period do 2016. godine, tako da su na području BiH izgrađeni razni oblici memorijala koji su okarakterisani kao spomenici. Tako kada govorimo o spomen – obilježjima moramo naglasiti da to nisu isključivo spomenici, odnosno veća geometrijska tijela od mermera ili kamena, nego da se tu radi i o manjim ili većim pločama (metalnim, mermernim, kamenim i sl), skulpturama, krstovima/križevima, spomen – česmama, fontanama, muzejima, spomen – sobama, mostovima, šehidskim nišanima, mezarjima/grobljima, spomen – kompleksima i dr. U brojnim slučajevima ne postoje spomenici civilima nego se počast istima odaje na spomenicima izgrađenim borcima u tom mjestu. Vrlo često su spomenici posvećeni poginulim borcima izgrađeni u blizini škola ili u školskim dvorištima. Uglavnom, izgrađeni spomenici ukazuju na patnju i stradanje jednog naroda ili pojedinca od strane drugog naroda ili pojedinca, te nemaju za cilj isključivo odavanje počasti stradalima i širenje mira u zajednici.

Kako se mogu prijaviti spomenici za koje niste imali saznanje o njihovim lokacijama ili pak o spomenicima koji će tek biti izgrađeni?

Vrlo lako. Dovoljno je da posjetite našu stranicu Centralne evidencije spomenika www.ces-cem.org i dostavite nam podatke i dokaze o postojanju spomenika na prijavispomenik@gmail.com. To nije nikome veliki posao, a nama mnogo vrijedi.

 

Link: http://otisak.ba/bih/37955-otisak-pita-cudic-brcko-distrikt-nema-popis-izgradenihspomenika-na-svom-teritoriju.html

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *