UDIK Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije
U povodu 29. godišnjice stradanja civila na Mostini kod Čajniča Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) predstavlja publikaciju „Ratni zločini u Čajniču – presude“ koja dokumentuje presude Suda Bosne i Hercegovine za zločine počinjene nad civilima Čajniča i okoline.
Sud Bosne i Hercegovine je vodio nekoliko predmeta koji su se odnosili na ratne zločine počinjene na ovom području. Svi predmeti su vođeni protiv pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS). Do danas, Sud je osudio Milorada Živkovića, Miluna Kornjaču, Milosava Jovanovića, Marijana Jovanovića i Slavku Jovanovića na kazne od šest do jedanaest godina zatvora. Optužbi su oslobođeni Duško Tadić i Stevo Jovanović. Sud je 2015. godine potvrdio optužnicu protiv Duška Kornjače kojom se tereti za krivično djelo zločini protiv čovječnosti, ali je lice nedostupno pravosudnim organima.
Osim pomenutih predmeta, na kraju ove knjige se nalazi lista ekshumiranih i identificiranih osoba koje su tokom rata u BiH nestale na području Čajniča. Podaci su dobijeni od Instituta za nestale osobe BiH. Osobe koje do danas nisu pronađene, odnosno vode se kao nestali, ne nalaze se u ovoj knjizi.
Pogovor na kraju knjige je napisala Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH. Tom prilikom je izjavila: „Na području Čajniča prijavljeno je ukupno 138 nestalih osoba. Do danas je pronađeno i identificirano 90 žrtava. Porodicama su do sada predani posmrtni ostaci 68 ekshumiranih muškaraca i 22 žene. Potpuno je nepoznata sudbina još 48 Čajničana za kojima se 18 godina nakon stravičnih zločina i dalje traga“.
„Najveća grobnica koja je krila tijela Bošnjaka iz Čajniča jeste jedna od grobnica u mjestu Mostine iz koje su u septembru 2002. godine ekshumirani posmrtni ostaci 18 žrtava. U ovoj masovnoj grobnici najmlađa žrtva je bio Zlatko Bukva. On je imao samo 19 godina u momentu kada je likvidiran. Mjesto Mostine, osim ove, skrivalo je još šest masovnih grobnica iz kojih su ekshumirana tijela ukupno 60 žrtava“, kazala je Fazlić.
Objavljivanje ove knjige predstavlja pokušaj pomirenja, stvaranja klime za buduće generacije koje će dati doprinos pomirenju, pravilnom razumijevanju prošlosti, te stvaranju multietničkog narativa u tom već narušenom području.
