{"id":6086,"date":"2026-04-15T23:28:21","date_gmt":"2026-04-15T23:28:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/?p=6086"},"modified":"2026-04-15T23:28:21","modified_gmt":"2026-04-15T23:28:21","slug":"ahmici-33-godine-kasnije-ne-u-nase-ime","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/ahmici-33-godine-kasnije-ne-u-nase-ime\/","title":{"rendered":"AHMI\u0106I 33 GODINE KASNIJE: NE U NA\u0160E IME"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u00a0 \u00a0 \u00a0Povodom 33. obljetnice ratnih zlo\u010dina po\u010dinjenih u Ahmi\u0107ima pokraj Viteza, upu\u0107ujemo javnosti zajedni\u010dku izjavu:<\/p>\n

U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993., napad na srednjobosansko mjesto Ahmi\u0107i izvele su lokalne postrojbe HVO-a. Ha\u0161ki sud je ove zlo\u010dine okarakterizirao zlo\u010dinom protiv \u010dovje\u010dnosti. Jedan je to od najokrutnijih zlo\u010dina u ratovima na teritoriju nekada\u0161nje Jugoslavije. Ujedno, to je i najve\u0107i pojedina\u010dni zlo\u010din po\u010dinjen tijekom bo\u0161nja\u010dko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba bo\u0161nja\u010dkog etniciteta, 24 ih je ranjeno, uni\u0161teno je 169 ku\u0107a te dvije d\u017eamije. 32 ubijene \u017ertve bile su \u017eene, a 11 djeca mla\u0111a od 18 godina.<\/p>\n

Dario Kordi\u0107, biv\u0161i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, izme\u0111u ostalih, osu\u0111en je po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene u sredi\u0161njoj Bosni, uklju\u010duju\u0107i i Ahmi\u0107e. Me\u0111unarodni kazneni sud za biv\u0161u Jugoslaviju je zaklju\u010dio da je ovaj zlo\u010din po\u010dinjen u okviru me\u0111unarodnog oru\u017eanog sukoba izme\u0111u Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pravomo\u0107no je potvr\u0111eno da je \u201cHrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om\u201c te \u201erukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.\u201c<\/p>\n

Ahmi\u0107i su vrh ledenog brijega svih ratnih i nacionalisti\u010dko-ekspanzionisti\u010dkih politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, a odnos prema ovom ratnom zlo\u010dinu primjer je hrvatskog odnosa prema suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n

Od hrvatske vlasti tra\u017eimo da se slu\u017ebeno obilje\u017eava ovaj datum i odaje pijetet civilnim \u017ertvama zlo\u010dina koji su po\u010dinile hrvatske vojne snage na teritoriju Bosne i Hercegovine, na isti na\u010din kao \u0161to se odaje po\u0161tovanje civilnim \u017ertvama poginulima u ratu na prostoru Hrvatske.<\/p>\n

\u010cinjenice o ovom zlo\u010dinu trebaju biti uvr\u0161tene u povijesne ud\u017ebenike. Javnost treba biti obavije\u0161tena putem javnih medija i manifestacija.<\/p>\n

Ve\u0107 \u010detvrtu godinu zahtijevamo od Grada Zagreba da imenuje Trg ahmi\u0107kih \u017ertava. To je va\u017eno kao iskaz pijeteta prema \u017ertvama ratnog zlo\u010dina. Va\u017eno je radi osvje\u0161tavanja i educiranja javnosti, radi prevencije zlo\u010dina. Tra\u017eimo prekid s nacionalisti\u010dkom i imperijalnom politikom prema Bosni i Hercegovini. Preduvjet za to je iskreno suo\u010davanje s po\u010dinjenim zlo\u010dinima i preuzimanje odgovornosti za pro\u0161lost.<\/p>\n

Istina, sje\u0107anje i dobrosusjedski odnosi trebali bi se graditi djelima, a ne samo rije\u010dima. Imenovanjem Trga ahmi\u0107kih \u017ertava Republika Hrvatska mo\u017ee napraviti konkretan korak u spre\u010davanju ponavljanja ovakvih zlo\u010dina u budu\u0107nosti.<\/p>\n

U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. na Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a u 11 sati <\/strong>organizirat \u0107emo antiratnu akciju u znak sje\u0107anja na \u017ertve Ahmi\u0107a.<\/p>\n

U znak sje\u0107anja na\u00a0 ubijene, istog dana u Jutarnjem listu objavljujemo osmrtnicu s imenima svih \u017ertava<\/strong>.<\/p>\n

U 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107emo tribinu pod nazivom \u201eAhmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime\u201c. Na tribini<\/strong> \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan Studentskog zbora Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Tena Banjeglav, Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Moderatorica \u0107e biti aktivistkinja i novinarka Sanja Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Centar za \u017eene \u017ertve rata \u2013 ROSA, Zagreb<\/p>\n

Udru\u017eenje za dru\u0161tvena istra\u017eivanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo<\/p>\n

Centar za gra\u0111ansku hrabrost, Zagreb<\/p>\n

Documenta<\/em> \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, Zagreb<\/p>\n

\u017denska mre\u017ea Hrvatske<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0 \u00a0 \u00a0Povodom 33. obljetnice ratnih zlo\u010dina po\u010dinjenih u Ahmi\u0107ima pokraj Viteza, upu\u0107ujemo javnosti zajedni\u010dku izjavu: U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993., napad na srednjobosansko mjesto Ahmi\u0107i izvele su lokalne postrojbe HVO-a. Ha\u0161ki sud je ove zlo\u010dine okarakterizirao zlo\u010dinom protiv \u010dovje\u010dnosti. Jedan je to od najokrutnijih zlo\u010dina u ratovima na teritoriju nekada\u0161nje Jugoslavije. Ujedno, …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3221,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21,22],"tags":[],"class_list":["post-6086","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-saopstenja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6086","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6086"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6086\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6087,"href":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6086\/revisions\/6087"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6086"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.udik.org\/sarajevo\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}